Današnji način rada nosi i svoje posledice, tako poslovi koji su vezani za kompjuter, najčešće stvaraju probleme u vratnom dijelu kičme, a fizički poslovi u donjem dijelu leđa. Nekada, naizgled obična glavobolja je stanje koje je već za kiropraktiku jer su najčešće glavobolje one koje potiču iz vrata.


Kiropraktika je savremena zdravstvena disciplina koja u nekim zemljama ima status zasebne profesije, u SAD-u, a u drugim je dio službene medicinske prakse (Njemačka). Priznata je u većini najrazvijenijih država svijeta, i danas se praktikuje u više od 100 država. U Americi, Australiji i Kanadi, kiropraktika je treća najrazvijenija zdravstvena profesija, odmah poslije medicine i stomatologije.

Da bi neko imao terapiju kiropraktikom, nije potrebno da ima ikakve simptome. Na žalosti, u Crnoj gori, mali broj ljudi vodi računa o zdravlju kada nemaju simptome. Doktor kiropraktike prvo uzima detaljnu anamnezu, koja se sastoji od niza različitih pitanja, a onda u zavisnosti od potrebe, pristupa fizikalnom pregledu, ortopedskim i neurološkim testovima, čitanju snimaka i pregledanju analiza krvi. Po završenom pregledu pacijent dobija savjet za dalje liječenje, ili po potrebi biva upućen na dodatne analize ili ljekaru druge specijalnosti.

Terapija kiropraktikom je potpuno bezbolna, čak i prija. Jedina neprijatnost može biti zvuk koji se obično čuje pri kiropraktičkom namještanju.

Postoji dosta tehnika kiropraktike, od brzih namještanja do takozvanih dekompresivnih terapija, tako da jedna terapija može da traje od par minuta do skoro sat vremena. Dužina liječenja zavisi od stanja koje se tretira, a takođe i vrsta terapije. U našem centru, vrlo često kombinujemo kiropraktiku i fizioterapiju, u cilju postizanja najboljih rezultata za pacijenta. Saradnja pacijenta je veoma vazna jer se za svakog posebno određuje terapija, i određene terapije zahtijevaju odmaranje kući ili rad dodatnih vježbi.

Riječ kiropraktika potiče od grčke riječi koja znači “tretirano rukom.” Kiropraktika je najpopularnija grana alternativne medicine i ona liječi prirodnim putem, bez medikamenata i operacija. Kiropraktika je nastala u Sjedinjenim Američkim Državama 1895. godine, a za osnivača kiropraktike se smatra Dr Daniel David Palmer.


​Kiropraktika je namijenjena svakome. Njen fokus je kičma i korelacija pršljenova i nervnog sistema. Izmedju pršljenova izlazi 31 par nerava koji inervišu većinu organa u ljudskom tijelu a i vrše kontrolu ruku i nogu. Kada se dogodi izmještanje pršljenova iz svog normalnog položaja, stanje koje se naziva “subluksacija”, dolazi do pritiska na nerv koji izlazi iz tog nivoa, nerv onda gubi funkciju, pa samim tim i organ koji taj nerv inerviše. Pritisak malog novčića na nerv je dovoljan da taj nerv izgubi 60 posto svoje funkcije.

KIROPRAKTIKA

Cilj kiropraktike je skidanje pritiska sa nerava otklanjanjem subluksacija u cilju normalizovanja protoka impulsa kroz nerve, čime se dobija bolji rad organa i tkiva, veća pokretljivost u zglobovima i osjećaj rasterećenosti.


Da bi se neko bavio kiropraktikom, on mora da bude doktor kiropraktike, što znači da prvo mora da završi osnovne studije na polju medicine ili biologije usmjerene na ljudsku anatomiju i fiziologiju, pa onda da upiše postdiplomske studije na univerzitetu za kiropraktiku koje traju 5 godina.


​Nadriljekari, samouki, i nedovoljno obrazovani ljudi koji se usuđuju da izvode zahvate kiropraktike, dovode pacijente u rizik od katastrofalnih i nepovratnih posljedica. Sama činjenica da se radi o kičmi, kroz koju prolazi kičmena moždina, koja ujedno sa mozgom čini centralni nervni sistem, zahtijeva ogromno poznavanje medicinskih nauka, a naročito dijagnostike. Komplikacije koje mogu da izazovu nadriljekari se kreću od lomljenja kostiju, kidanja ligamenata i istegnuća mišića pa sve do izazivanja moždanih udara i stvaranja invalidnosti.

Najčešće tegobe zbog kojih se pacijenti javljaju doktoru kiropraktike su:

-        Glavobolje             

-        Bolovi u vratu
-        Smanjena ili bolna pokretljivost u vratnom dijelu kičme
-        Osjecaj težine u kičmi i leđima
-        Bolovi koji se šire ka ramenima ili rukama
-        Trnjenje u rukama i nogama
-        Vrtoglavice
-        Bolna kičma u grudnom dijelu
-        Bol u donjem dijelu leđa (lumbago, išijas, spondiloza...)
-        Diskus hernije, diskopatije
-        Bolno ustajanje, sijedanje, ležanje
-        Kriva kičma – skolioza, hiperkifoza...